Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13- pročišćeni tekst, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20 ) i članka 31. Statuta Općine Lovreć( Službeni glasnik Općine Lovreć, br. 2/13 – pročišćeni tekst 4/20) Općinsko vijeće donosi

 

P O S L O V N I K

OPĆINSKOG  VIJEĆA  OPĆINE  LOVREĆ

1. UVODNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnji ustroj i način rada Općinskog vijeća Općine Lovreć (u daljnjem tekstu: Vijeće) i to :

 

• konstituiranje Vijeća,
• prava i dužnosti vijećnika,
• izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća, njihova prava i dužnosti,
• radna tijela Vijeća,
• odnos Vijeća i drugih tijela općine,
• postupak donošenja akata Vijeća,
• poslovni red na sjednici,
• javnost rada,
• druga pitanja od značaja za rad Vijeća.

 

 

1. KONSTITUIRANJE VIJEĆA

 

Članak 2.

 

Prva, konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća saziva pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Općinskog vijeća ili službenik kojeg on ovlasti. Ako u jedinici nije imenovan pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove Općinskog vijeća ili službenik ovlašten za obavljanje poslova tog pročelnika, konstituirajuću sjednicu sazvat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ili osoba koju on ovlasti.

 

Konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća do izbora predsjednika Općinskog vijeća predsjedava prvi izabrani član sa kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici  predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

 

Članak 3.

 

Općinsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.

 

Članak 4.

 

Vijeće ima Mandatno povjerenstvo, koje ima predsjednika i dva člana.

Mandatno povjerenstvo se bira na početku prve sjednice Vijeća na prijedlog 4 člana Vijeća.

 

Mandatno povjerenstvo :

 

• na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika, o stavljanju mandata u mirovanje po sili zakona te o imenovanju zamjenika vijećnika,

 

• u tijeku trajanja mandata podnosi izvješće o podnesenim ostavkama i stavljanju mandata u mirovanje te o zamjenicima članova koji počinju obavljati dužnost člana Vijeća, kao i izvješća o nespojivosti mandata vijećnika s drugim dužnostima i izjavama o stavljanju mandata u mirovanje.

 

• Izvješće Mandatnog povjerenstva prihvaća se zaključkom.

 

Članak 5.

 

Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o provedenim izborima predsjedatelj izgovara tekst prisege sljedećeg sadržaja:

“Prisežem da ću prava i obveze člana  Općinskog vijeća obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Općine Lovreć i Republike Hrvatske , da ću se u obavljanju dužnosti člana Vijeća pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Lovreć te da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske.”

Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno svakog vijećnika, koji izgovara “Prisežem” te potpisuje tekst svečane prisege i predaje ga predsjedavajućem.

 

Članak 6.

 

Vijećnik koji nije bio nazočan na prvoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika kad počinje obnašati dužnost vijećnika, nisu dužni polagati prisegu.

 

Članak 7.

 

Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti, može se kandidirati za člana Općinskog vijeća,a ukoliko bude izabrana za člana Vijeća, do dana konstituiranja dužna je o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno o prihvaćanju dužnosti člana Općinskog vijeća obavijestiti Jedinstveni upravni odjel.

Član Općinskog vijeća koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je o tome obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti,a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.

Članu Općinskog vijeća koji ne dostavi obavijest prema st.1. i 2. mandat miruje po sili zakona.

 

Članak 8.

 

Vijećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom.

 

Članak 9.

 

Vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina od ukupnog broja vijećnika.

Vijeće donosi odluke javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, ako Poslovnikom nije drugačije određeno.

Vijeće može javnim glasovanjem odlučivati da o pojedinom pitanju glasuje tajno.

 

1. IZBOR RADNIH  TIJELA

Članak 10.

 

Na prvoj sjednici Vijeća osim Mandatnog povjerenstva bira se i Odbor za izbor i imenovanje.

Predsjednik i članovi tijela iz st.1. ovog članka biraju se iz redova vijećnika na prijedlog najmanje 3 člana Vijeća.

 

Članak 11.

 

Radna tijela koje Vijeće temeljem Statuta osnuje posebnom odlukom biraju se na prijedlog 3 vijećnika ili Odbora za izbor i imenovanje.

 

IV . PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

           

1. a) Mandat  vijećnika

 

Članak 12.

 

Od dana konstituiranja Vijeća pa do dana prestanka mandata vijećnik ima sva prava i dužnosti određene zakonom i ovim Poslovnikom.

 

Članak 13.

 

Dužnost vijećnika je počasna.

Članovi Općinskog vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

 

1. b) Nazočnost sjednicama i podnošenje prijedloga

 

Članak 14.

 

Vijećnik ima prava i dužnosti utvrđena Statutom, ovim Poslovnikom i drugim aktima Općinskog vijeća, a osobito:

• biti nazočan sjednicama Vijeća,
• u slučaju kad je spriječen prisustvovati sjednicama dužan je o tome pravodobno obavijestiti predsjednika Vijeća te je na isti način dužan postupiti kad sjednicu radnih tijela ili Vijeća mora napustiti prije njenog završetka,
• raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju što je na dnevnom redu sjednice Vijeća te o njemu odlučivati,
• predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih akata,
• predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća,
• tražiti i dobiti podatke od tijela Općine potrebnih za obavljanje dužnosti vijećnika te u vezi s time koristiti njihove stručne i tehničke usluge,
• biti biran u radna tijela Vijeća te sudjelovati u njihovu radu,
• prisustvovati sjednicama drugih radnih tijela i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja,
• ima pravo od predlagatelja tražiti obavijesti i uvid u materijale o temama koje su na dnevnom redu sjednice i druge obavijesti koje su mu potrebne kao vijećniku.
• Ima pravo na potporu stručnih tijela Općine Lovreć.

 

Članak 15.

 

O nazočnosti vijećnika na sjednicama vodi se evidencija o kojoj se brine Jedinstveni upravni odjel.

 

1. Postavljanje pitanja, traženje izvješća i podataka

 

Članak 16.

 

Vijećnik ima pravo postavljati pitanja i davati prijedloge koji se odnose na rad Vijeća,njegovih radnih tijela,stručnih službi i organizacija koje obavljaju poslove za Vijeće i Općinu.

Pitanja se, u pravilu, postavljaju pisano a mogu se postavljati i usmeno.

Pisana pitanja podnose se poštom ili se predaju pred početak sjednice predsjedavajućem sjednice, a usmena pitanja postavljaju se na početku sjednice.

Redoslijed postavljanja pitanja utvrđuje se prema redoslijedu predaje pisanih pitanja odnosno prijave vijećnika.

Pitanja koja vijećnici postavljaju na sjednici moraju biti sažeta i kratka uz naznaku kome se upućuju.

Odgovori na postavljena pitanja i tražene obavijesti mogu se dati na sjednici na kojoj je to zatraženo, na sljedećoj sjednici ili pismeno, najkasnije u roku 30 dana.

Ako vijećnik nije zadovoljan odgovorom može tražiti daljnje pojašnjenje.

 

Članak 17.

 

Vijećnik ima pravo od Jedinstvenog upravnog odjela tražiti pružanje stručne i tehničke pomoći i osiguranje uvjeta za rad potrebnih za obavljanje dužnosti vijećnika.

 

Članak 18.

 

Vijećnik je dužan čuvati podatke koje sazna o obavljanju vijećničke dužnosti, a koji predstavljaju službenu tajnu.

 

Članak 19.

 

U Vijeću mogu se osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti te klub nezavisnih vijećnika.

Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi su obavezni o svom osnivanju obavijestiti predsjednika, priložiti pravila rada te podatke o članovima.

Prostor, sredstva i druge uvjete za rad klubu osigurava Vijeće ukoliko stvarne mogućnosti to dopuštaju.

 

 

 

 

 

 

1. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

 

Članak 20.

 

Predsjednik i potpredsjednici Općinskog vijeća biraju se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika.

Prijedlog za izbor se podnosi u pisanom obliku uz potpis ovlaštenih predlagača.

Biranje se obavlja javnim glasovanjem osim ako Vijeće ne odluči drugačije.

Odluka o izboru donosi se većinom glasova svih vijećnika.

 

Članak 21.

 

Prijedlog za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća, kao i glasovanje o povjerenju, mogu zatražiti oni osobno ili najmanje 1/3 vijećnika.

O prijedlogu koji je podnijet na sjednici Vijeća glasuje se odmah.

Ako je prijedlog podnijet između dvije sjednice unijeti će se u prijedlog dnevnog reda prve sljedeće sjednice, a najkasnije u roku od 30 dana.

Prijedlog za razrješenje podnosi se u pisanom obliku uz potpis ovlaštenih predlagača .

Odluka o povjerenju odnosno razrješenju prihvaćena je ako je za nju glasovala većina svih članova Vijeća.

 

Članak 22.

 

Predsjednik Vijeća :

• predstavlja i zastupa Vijeće,
• saziva sjednice i predlaže dnevni red,
• predsjedava i održava red na sjednici Vijeća,
• potiče razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća,
• potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vijeće,
• brine se o urednom i pravovremenom izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća,
• brine o suradnji Vijeća sa predstavničkim tijelima drugih jedinica lokalne i regionalne samouprave,
• brine se o suradnji Vijeća i drugih tijela,
• brine se o provođenju načela javnosti rada Vijeća,
• brine se o primjeni Poslovnika Vijeća te o ostvarivanju prava vijećnika,
• dužan je u roku od 15 dana od donošenja općih akata dostaviti iste nadležnim tijelima državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt zajedno sa Izvatkom iz zapisnika.“
• obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom,

 

Članak 23.

 

Potpredsjednik Vijeća :

• pomaže u radu predsjedniku,
• zamjenjuje ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove što mu ih povjeri predsjednik ili Vijeće

 

1. RADNA TIJELA  VIJEĆA

 

Članak 24.

 

Za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća, pripremu i podnošenje prijedloga,odluka i akata,praćenje izvršavanja odluka i općih akata Vijeća,za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja,te za izvršavanje određenih poslova od interesa za Vijeće osnivaju se stalna i povremena radna tijela Vijeća.

 

Članak 25.

 

Stalna radna tijela su :

• Mandatno povjerenstvo
• Odbor za izbor i imenovanje
• Odbor za Statut i Poslovnik
• Odbor za suradnju sa općinama, gradovima i županijama,
• Odbor za praćenje aktivnosti Mjesnih odbora
• Povjerenstvo za pritužbe i predstavke,
• Povjerenstvo za imovinsko-pravne i stambene odnose,
• Povjerenstvo za komunalna pitanja,urbanizam i zaštitu čovjekove okoline,
• Povjerenstvo za imenovanje ulica, trgova i davanje suglasnosti za imenovanje javnih ustanova,
• Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja,
• Povjerenstvo za utvrđivanje osnovice za porez na nekretnine i prava
• Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda i
• Povjerenstvo za popis birača.

 

Članak 26.

 

Sastav, djelokrug, broj članova i način rada stalnih radnih tijela Vijeća utvrđen je posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Radno tijelo ima predsjednika i određeni broj članova koji se biraju iz redova vijećnika, javnih djelatnika i stručnjaka iz određenih oblasti, tako da je sastav radnog tijela približno razmjeran stranačkom sastavu Vijeća.

Većina članova radnog tijela uključujući i predsjednika biraju se iz redova vijećnika.

 

Članak 27.

 

Općinsko vijeće može posebnom odlukom osnivati povremena radna tijela radi razmatranja i stručne obrade pojedinih pitanja ili pripreme prijedloga odgovarajućih akata.

Odlukom o osnivanju povremenog radnog tijela utvrđuje se sastav, broj članova, djelokrug i način rada.

 

Članak 28.

 

Predsjednik radnog tijela organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njihovim sjednicama.

Sjednice radnog tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Vijeća, zahtjeva predsjednika Vijeća ili dva člana radnog tijela.

Predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radno tijelo.

U iznimnim slučajevima kao što su pandemije, prirodne katastrofe, ratne ugroze i drugi oblici ugrožavanja života ljudi zbog fizičke nazočnosti, sjednice radnih tijela Općinskog vijeća mogu se održavati elektroničkim putem, odnosno putem e-maila ili putem video konferencije.

Radna tijela donose akte većinom glasova nazočnih članova ako sjednici prisustvuje većina članova.

O usvojenim aktima predsjednik radnog tijela obavještava vijećnike na sjednici Vijeća.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

 

VII. ODNOS IZMEĐU VIJEĆA I OSTALIH TIJELA OPĆINE

 

Članak 30.

 

Predsjednik i potpredsjednici Općinskog vijeća za svoj rad odgovorni su Vijeću.

Pokretanja povjerenja prema predsjedniku i potpredsjedniku detaljno je regulirano Statutom.

 

Članak 31.

 

Službenici i namještenici Jedinstvenog upravnog odjela za svoj rad odgovorni su Općinskom načelniku.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ima pravo i dužnost sudjelovati u radu na sjednicama Vijeća bez prava odlučivanja te vodi zapisnik.

 

VIII. AKTI I POSTUPAK DONOŠENJA

 

1. Akti Vijeća i radnih tijela

 

Članak 32.

 

Vijeće u okviru svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom, zakonom i statutom utvrđene poslove i u svezi s tim donosi odluke, proračun, godišnji obračun proračuna, rješenja, programe, planove, preporuke, zaključke i druge akte te daje autentična tumačenja općih akata koje donosi.

 

Članak 33.

 

Radna tijela donose prijedloge, zaključke i preporuke.

 

Članak 34.

 

Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi važni za građane, pravne osobe i udruge građana, utvrđuju se njihova prava i dužnosti, odnosno druga pitanja od općeg interesa za Općinu kad je to zakonom i statutom propisano.

 

Članak 35.

 

Proračunom se utvrđuju prihodi i rashodi Općine.

Proračun je temeljni financijski akt koji se donosi za sljedeću računsku godinu, a ako se ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, uvodi se privremeno financiranje najduže do 31. ožujka.

Proračun, odnosno Odluka o privremenom financiranju, donosi se većinom glasova svih vijećnika.

Godišnji obračun proračuna donosi Vijeće nakon što je protekla godina za koju se donio proračun.

Godišnji obračun proračuna donosi se većinom glasova svih vijećnika.

 

Članak 36.

 

Preporukom Vijeća izražava se mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu ustava, zakona i drugih akata što ih donosi Vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađivanja odnosa i međusobne suradnje s drugim općinama,u pitanjima od zajedničkog interesa te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzeti radi rješavanja pojedinih pitanja.

 

Zaključkom se zauzimaju stajališta, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza Vijeća te Jedinstvenog upravnog odjela u pripremanju prijedloga akata i mjera za primjenu odluka Vijeća. Zaključkom se rješavaju i druga pitanja iz djelokruga Vijeća i njegovih radnih tijela.

 

Rješenjem se rješava o pojedinačnim pravima i obvezama .

 

Članak 37.

 

Odluke i druge akte koje donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća.

Akte koje donose radna tijela Vijeća potpisuje predsjednik radnog tijela.

 

2. Postupak za donošenje odluka i drugih akata

 

1. a) Pokretanje postupka

 

Članak 38.

 

Postupak za donošenje odluke odnosno drugog akta pokreće se prijedlogom za donošenje.

 

Članak 39.

 

Pravo predlagati donošenje odluke odnosno drugog akta ima svaki vijećnik, radna tijela Vijeća, predsjednik Vijeća i načelnik..

 

Članak 40.

 

Poticaj za donošenje odluke i drugih akata Vijeća mogu davati građani i pravne osobe te Jedinstveni upravni odjel.

Jedinstveni upravni odjel poticaj upućuje nadležnom radnom tijelu u obliku Nacrta prijedloga odluke ili drugog akta.

Poticaj građana ili pravnih osoba razmatra nadležno radno tijelo Vijeća, koje ga u slučaju prihvaćanja upućuje Načelniku i Jedinstvenom upravnom odjelu, koji će stručno pripremiti materijal i uputiti ga u daljnji postupak po ovom Poslovniku.

 

1. Prijedlog za donošenje odluke i drugog akta

 

Članak 41.

 

Prijedlog za donošenje odluke mora sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koja treba urediti,ocjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke i tekst prijedloga odluke s obrazloženjem.

 

1. Podnošenje prijedloga za donošenje odluke i drugog akta

Članak 42.

 

Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke podnosi se predsjedniku Vijeća.

Predsjednik Vijeća upućuje primljeni nacrt akta radnom tijelu Vijeća.

O prijedlogu Vijeće će raspraviti najkasnije u roku od 2 mjeseca od podnošenja prijedloga.

 

Članak 43.

 

Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi odluka kada je to utvrđeno zakonom ili odlukom Vijeća.

Javna rasprava održava se na način određen zakonom odnosno Odlukom Vijeća.

Vijeće može odlučiti da se na javnu raspravu uputi prijedlog odluke prije donošenja, ako ocijeni da se odlukom uređuju odnosi za koje su građani životno zainteresirani. U tom slučaju Vijeće određuje i radno tijelo za praćenje javne rasprave.

 

Članak 44.

 

Javna rasprava održati će se u roku koji ne može biti kraći od petnaest ni duži od šezdeset dana. Za vrijeme održavanja javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom odluke.

Radno tijelo Vijeća dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke, o čemu podnosi izvješće Vijeću.

 

1. Razmatranje prijedloga u radnim tijelima

 

Članak 45.

 

Prije rasprave o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća prijedlog razmatra radno tijelo u čijem djelokrugu su pitanja koja se uređuju odlukom.

Nadležno radno tijelo podnosi izvješće Vijeću sa stavovima, prijedlozima i primjedbama iznesenim tijekom njegovog razmatranja.

Izvješće radnog tijela dostavlja se predsjedniku Vijeća i svim vijećnicima.

 

1. Rasprava o prijedlogu akta na sjednici Vijeća

 

Članak 46.

 

Rasprava o prijedlogu odluke ili drugog akta u Vijeću obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, raspravu o pojedinostima, raspravu o stajalištu radnog tijela, raspravu o podnijetim amandmanima i donošenje akta.

Predlagatelj akta ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima, te o datim mišljenjima i primjedbama.

 

Članak 47.

 

Pošto se završi rasprava o prijedlogu odluke Vijeće može prijedlog odluke usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagaču na dopunu u skladu sa Poslovnikom.

Kad Vijeće prijedlog akta vrati predlagaču radi dopune dat će mu smjernice i stavove u kom pogledu treba prijedlog akta dopuniti odnosno izmijeniti i odrediti rok do kojeg ga je predlagač dužan dostaviti Vijeću na raspravu.

Ako Vijeće ne prihvati prijedlog odluke prijedlog se ne može podnijeti ponovno prije isteka roka od tri mjeseca ako Vijeće ne odluči drugačije.

 

1. f) Amandmani

 

Članak 48.

 

Radi promjene ili nadopune prijedloga akta vijećnici, klubovi vijećnika ili predlagatelj mogu podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.

Amandman se podnosi pisano ili usmeno i mora biti obrazložen.

Važni i opširni amandmani obvezno se podnose pismeno i dostavljaju svim vijećnicima prije početka sjednice.

Amandman predlagatelja prijedloga akta smatra se sastavnim dijelom njegovog prijedloga.

 

Članak 49.

 

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća, koji ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju i nadležnom radnom tijelu do zaključenja rasprave o prijedlogu.

 

Članak 50.

 

O podnijetom amandmanu vodi se rasprava.

Podnositelj prijedloga ima pravo da u raspravi o podnijetom amandmanu prvi uzme riječ.

Ako se podnositelj prijedloga složi s amandmanom on postaje sastavni dio prijedloga akta.

 

Članak 51.

 

O amandmanu koji ne prihvati predlagatelj prijedloga glasuje se na sjednici Vijeća nakon zaključenja rasprave, a prije glasovanja o prijedlogu.

Podnositelj amandmana može amandman opozvati  sve do početka glasovanja o amandmanu.

 

Članak 52.

 

O svakom amandmanu glasuje se posebno.

Predsjednik Vijeća je dužan objasniti za koji se amandman glasuje i prije glasovanja utvrditi točnu formulaciju amandmana.

 

Članak 53.

 

Glasovanje o amandmanu vrši se na način predviđen ovim Poslovnikom, za glasovanje o prijedlogu.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga odluke na koji se odnose.

Ako je na jedan članak prijedloga podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju, dalje o ostalim amandmanima.

Prihvaćeni amandman postaje sastavni dio prijedloga.

 

1. Donošenje akata po hitnom postupku

 

Članak 54.

 

Iznimno, odluka se može donijeti i po hitnom postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja štete, odnosno ako bi ne donošenje takve odluke u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

U hitnom se postupku rokovi iz ovog Poslovnika za pojedine radnje mogu skratiti odnosno pojedine radnje redovitog postupka mogu se izostaviti.

Predlagatelj odluke je dužan obrazložiti hitnost postupka.

 

Članak 55.

 

O donošenju odluke po hitnom postupku odlučuje se na sjednici Vijeća.

 

1. Autentično tumačenje akata

 

Članak 56.

 

Ovlašteni predlagatelji mogu tražiti davanje izvornog tumačenja odluke.

Inicijativu za davanje izvornog tumačenja odluke mogu dati građani i pravne osobe.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja podnosi se predsjedniku Vijeća,a prijedlog mora sadržavati: naziv odluke, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.

Opravdanost davanja izvornog tumačenja ocjenjuje Odbor za statut i poslovnik koji i predlaže tekst izvornog tumačenja.

 

1. Stupanje na snagu i objavljivanje akata

 

Članak 57.

 

Odluke i drugi opći akti objavljuju se u Službenom glasniku Općine Lovreć.

Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu osmi dan od dana objave u Službenom glasniku Općine Lovreć.

Iznimno, opći akti mogu stupiti na snagu danom objave, ako je nužno izbjeći nastupanje štete za općinu ili zaštititi određeni opći interes.

 

1. POSLOVNI RED NA  SJEDNICI

 

1. Sazivanje sjednice

 

Članak 58.

 

Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća, koji predsjedava sjednicama.

Predsjednik Vijeća saziva sjednice po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz st.3. ovog čl., sjednicu će sazvati načelnik u daljnjem roku od 8 dana.

Protekom roka iz st.4. ovog čl. na zahtjev 1/3 vijećnika sjednicu može sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne samouprave.

 

Članak 59.

 

Pisani poziv na sjednicu dostavlja se vijećnicima u pravilu, pet dana, prije sjednice.

Ako postoje opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti taj rok može biti kraći.

Uz poziv se dostavlja prijedlog dnevnog reda, materijali koje se odnose na predloženi dnevni red i zapisnik o radu s prethodne sjednice.

Vijećnici mogu dogovoriti i drugi način dostave dokumentacije iz prethodnih stavaka ovoga članka.

 

Članak 60.

 

Izvanredna sjednica Općinskog vijeća može se sazvati brzojavom, telefonom ili osobnim pozivanjem vijećnika. Prilikom poziva vijećnicima se moraju navesti razlozi sazivanja sjednice i predloženi dnevni red.

Predsjednik Vijeća saziva izvanrednu sjednicu na pismeni prijedlog 1/3 članova Vijeća. Prijedlog mora biti obrazložen te predložen dnevni red.

Izvanrednu sjednicu može sazvati predsjednik Vijeća zbog potrebe donošenja odluka po hitnom postupku iz razloga navedenih u čl.54.ovog Poslovnika.

 

Članak 61.

 

Kad se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti javnosti, materijal za takvu raspravu ne mora se dostavljati u pisanom obliku.

O održavanju sjednice Vijeća bez nazočnosti javnosti odlučuje predsjednik Vijeća.

Prije prelaska na razmatranje pitanja iz prethodnog stavka, predsjednik Vijeća pozvat će osobe, čija nazočnost nije potrebna, da napuste dvoranu, a zatim će članove Vijeća obavijestiti o razlozima održavanja sjednice bez nazočnosti javnosti.

 

2. Dnevni red

 

Članak 62.

 

Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.

Predsjednik Vijeća stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda.

Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Vijeća što su mu ih u rokovima i na način predviđen Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagači.

Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je predložio ovlašteni predlagač u roku i na način predviđen ovim Poslovnikom, a predlagač ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave. Isto tako se postupa s prijedlogom što ga ovlašteni predlagač podnese poslije sazivanja sjednice Vijeća.

 

Članak 63.

 

Vijećnik ili klub vijećnika imaju pravo predlagati izmjenu prijedloga dnevnog reda.

Prigodom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini prijedlog izostavi iz predloženog dnevnog reda, zatim se dnevni red dopuni pojedinim prijedlogom, a nakon toga se izmjeni redoslijed razmatranja pojedinih pitanja.

Nakon donošenja odluke iz prethodnog stavka, prihvaća se dnevni red u cijelosti.

O prihvaćanju dnevnog reda odlučuje se glasovanjem “za” ili “protiv”.

Dnevni red prihvaćen je kad je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

 

3. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu

 

Članak 64.

 

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik.

Predsjednika Vijeća u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje potpredsjednik.

U slučaju odsutnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća sjednica se odgađa.

 

Članak 65.

 

U radu i odlučivanju na sjednici Vijeća ima pravo sudjelovati svaki vijećnik.

U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati bez prava odlučivanja načelnik i službenici Jedinstvenog upravnog odjela.

 

4. Održavanje reda na sjednici

 

Članak 66.

 

Red na sjednici osigurava predsjednik.

Za povredu reda na sjednici predsjednik može izreći mjere: opomene ili oduzimanja riječi.

Opomena se izriče vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika

Mjere oduzimanja riječi izriče se vijećniku:

• koji se i nakon opomene ne drži predmeta o kojem se raspravlja
• kada svojim govorom na grubi način vrijeđa predsjednika Vijeća ili vijećnike odnosno svojim govorom teže narušava ugled Vijeća ili vijećnika.

 

Članak 67.

 

Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnom mjerama, odrediti će da se iz dvorane udalji svaki slušalac koji narušava red ili će odrediti kratak prekid sjednice.

 

5. Otvaranje i tijek sjednice

 

Članak 68.

 

Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Vijeća potrebno je da je nazočna većina članova Vijeća.

Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika.

Nazočnost se mora utvrditi :

• na početku sjednice,
• kada predsjednik tijekom sjednice ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika,
• kada to zatraži najmanje1/3 vijećnika.

Kada predsjednik utvrdi da postoji potreban broj nazočnih otvara sjednicu.

U iznimnim slučajevima kao što su pandemije, prirodne katastrofe, ratne ugroze i drugi oblici ugrožavanja života ljudi zbog fizičke nazočnosti, sjednice Općinskog vijeća mogu se održavati udaljenim načinom komunikacije, putem digitalne platforme ili putem video konferencije.

 

 

Članak 69.

 

Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije prisutan potreban broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni dan i sat.

Sjednicu će predsjednik prekinuti i odgoditi ako se za njenog trajanja utvrdi da nema više potrebnog broja prisutnih vijećnika.

O odgodi sjednice pisano se izvješćuju odsutni vijećnici.

Odgođena sjednica mora se održati u roku od 10 dana od dana prekida odnosno odgode.

 

Članak 70.

 

Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih uzroka Vijeće može odlučiti da sjednicu prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni vijećnici.

Nastavak sjednice se mora održati u roku od 10 dana od prekida sjednice.

O prekidu iz st.1. ovog članka odlučuje se bez rasprave.

 

Članak 71.

 

Nakon utvrđivanja dnevnog reda usvaja se skraćeni zapisnik o radu prethodne sjednice.

Vijećnik ima pravo podnijeti primjedbe na skraćeni zapisnik prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbi odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedbe prihvate u skraćeni zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nije bilo primjedbi odnosno skraćeni zapisnik koji je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.

 

Članak 72.

 

Vijećnička pitanja i prijedlozi postavljaju se nakon što se utvrdi dnevni red i usvoji Zapisnik.

Vrijeme za postavljanje pitanja, davanje prijedloga i odgovora ne može biti duže od 45 minuta.

Pitanja se postavljaju redoslijedom kojim su se vijećnici prijavili. Pitanja koja se zbog proteka vremena nisu obradila na sjednici odlažu se za narednu sjednicu.

Na istoj sjednici vijećnik ima pravo postaviti najviše 3 pitanja ili prijedloga. Pitanje ili prijedlog mora se izložiti u vremenu od 3 minute.

 

Članak 73.

 

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim pitanjima i to redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu.

U tijeku sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih pitanja.

Na početku rasprave o svakom pitanju predlagač može dati dopunsko usmeno obrazloženje.

Kada predlagač pitanje usmeno obrazloži izvjestitelj radnog tijela, ako je potrebno, može i usmeno izložiti odnosno dopuniti stav radnog tijela.

 

 

 

 

Članak 74.

 

Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku prije rasprave te u toku rasprave sve do njezinog zaključka.

Sudionik u raspravi, u pravilu, može govoriti najdulje 10 minuta, a predsjednici klubova do 15 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i duže.

Sudionici u raspravi govore redoslijedom kojim su se prijavili.

Predsjednik može dopustiti i da mimo reda govori predstavnik predlagača odnosno radnog tijela, ako ono nije istodobno i predlagač.

 

Članak 75.

 

Vijećniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili povredi utvrđenog dnevnog reda kao i vijećniku koji zatraži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočno izložen, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatražio.

Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

 

Članak 76.

 

O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika.

U tijeku rasprave sudionici mogu iznositi mišljenje, tražiti objašnjenja te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima.

Klubovi vijećnika mogu zatražiti prekid sjednice ukoliko ocijene da je o prijedlogu o kojem se raspravlja potrebno obaviti dodatne konzultacije.

Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

 

Članak 77.

 

Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije donesen zaključak.

O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.

Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.

 

6. Odlučivanje

 

Članak 78.

 

Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu nakon rasprave, osim ako je ovim Pravilnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

O prijedlogu odluke ili drugog akta glasuje se poslije zaključenja rasprave. Vijećnici glasuju izjašnjavanjem “za” prijedlog, ”protiv” prijedloga ili se “uzdržavaju” od glasovanja.

 

Članak 79.

 

Vijeće donosi odluke i druge akte većinom glasova, ukoliko je na sjednici nazočna većina od ukupnog broja vijećnika, osim ako zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom nije određeno drugačije.

Većinom glasova ukupnog broja vijećnika donose se sljedeći akti :

• Statut,
• Poslovnik
• Proračun,
• Godišnji obračun proračuna,
• raspolaganje imovinom Općine,
• imenovanje i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
• odluke o osnivanju zajedničkog organiziranja poslova sa drugim jedinicama lokalne samouprave,
• te u ostalim slučajevima određenim zakonom, Statutom, Poslovnikom i drugom odlukom Vijeća.

 

Članak 80.

 

Javno se glasuje dizanjem ruke ili poimenično na poziv predsjednika.

Ako se dizanjem ruke ne može točno utvrditi rezultat glasovanja, glasuje se poimenično usmenim izjašnjavanjem vijećnika.

Poslije glasovanja predsjednik utvrđuje rezultate i objavljuje da li je prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

 

Članak 81.

 

Ako Vijeće odluči da glasovanje bude tajno, njega će provesti predsjednik uz pomoć dvaju vijećnika koje izabere Vijeće.

Prije početka glasovanja predsjednik Vijeća upoznaje vijećnike sa načinom glasovanja i utvrđivanja rezultata glasovanja.

Predsjednik utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja.

 

Članak 82.

 

Tajno se glasuje na glasačkim listićima iste boje i veličine te na svakom mora biti otisnut pečat Općine.

Svaki vijećnik dobiva po prozivanju glasački listić, koji kada ispuni predaje predsjedniku Vijeća.

Nevažećim se smatra glasački listić iz kojeg se ne može točno utvrditi je li vijećnik glasovao “za” ili ”protiv” prijedloga, ako glasuje o prijedlogu akta.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate vijećnik glasovao, te potpisani glasački listić.

 

7. Zapisnik

 

Članak 83.

 

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Sjednice Vijeća tonski se snimaju ili stenografiraju.

Kada se na sjednici raspravlja ili odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada je s rasprave o nekom predmet isključena javnost vodi se odvojeni zapisnik.

Zapisnik s aktualne sjednice se usvaja i ovjerava na slijedećoj sjednici Vijeća.

 

Članak 84.

 

Vijećnicima, uz akt o sazivanju sjednice, dostavlja se skraćeni zapisnik s prošle sjednice radi uvida i stavljanja eventualnih primjedbi.

 

 

Članak 85.

 

Zapisnik obvezno sadrži: vrijeme i mjesto održavanja sjednice, ime predsjednika odnosno predsjedatelja, imena prisutnih i odsutnih vijećnika, s posebnom napomenom za one koji su svoj nedolazak najavili, imena ostalih sudionika na sjednici, kratak tijek sjednice s nazivom pitanja o kojima se raspravilo i odlučivalo, imena govornika sa sažetim prikazom njihova izlaganja, odnosno uputa na stenografske bilješke ukoliko se stenografira tijek sjednice, rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima te naziv svih odluka i drugih akata donesenih na sjednici. Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća nakon izglasavanja istog na sjednici.

 

Članak 86.

 

Zapisnik kao i svi materijali o radu Vijeća i njegovih radnih tijela čuva se u dokumentaciji Jedinstvenog upravnog odjela i arhivira sukladno posebnim propisima.

 

1. JAVNOST RADA

 

Članak 87.

 

Sjednice Općinskog vijeća su javne.

Vijeće izvješćuje javnost o svojem radu i radu svojih radnih tijela te stavovima i odlukama koje je usvojilo.

Predstavnici sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća.

 

Članak 88.

 

Građani i po jedan predstavnik zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo biti nazočni sjednicama Vijeća.

Građani i pravne osobe dužne su pismeno najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Vijeća i njezinih radnih tijela najkasnije tri dana prije održavanja sjednice. Građani su dužni navesti svoj datum rođenja, a pravne osobe dužne su navesti imena i prezimena osoba koje će biti nazočne sjednici te njihov datum rođenja .

 

Članak 89.

 

Predsjednik Vijeća može ograničiti broj građana koji će prisustvovati sjednici zbog prostornih uvjeta, naređenih protuepidemijskih mjera i održavanja reda na sjednici.

 

Članak 90.

 

Sjednice Vijeća održavaju se bez nazočnosti javnosti kada se raspravlja o aktima koji su označeni tajnima.

Oznaku tajnosti utvrđuje predlagatelj akta sukladno posebnim propisima.

Vijeće može odlučiti o isključivanju javnosti i u drugim slučajevima kada ocijeni da je nužno izbjeći štete za općinu ili zaštititi opći interes.

 

 

 

 

 

 

1. POSEBNA ODREDBA

 

Članak 91.

 

Ako se utvrđivanjem broja vijećnika, sukladno odredbama ovog Poslovnika, ne dobije cijeli broj onda se broj vijećnika zaokružuje na prethodni manji broj ako je decimala manja od 0,5 odnosno na sljedeći veći broj ako je decimala 0,5 i veća.

 

XII.  PRIJELAZNE I  ZAVRŠNE  ODREDBE

 

Članak 92.

 

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Lovreć (Službeni glasnik općine Lovreć br. 2/13).

 

Članak 93.

 

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Lovreć.

 

 

KLASA: 012-04/21-01/01

URBROJ: 21 29-04-01-21-1

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA LOVREĆ

OPĆINSKO VIJEĆE