Poslovnik općinskog vijeća

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07 i 125/08) i članka 30. Statuta općine Lovreć (Službeno glasnik br. 1/09) Općinsko  vijeće općine Lovreć na II. sjednici održanoj. 17.kolovoza 2009. godine donosi

P O S L O V N I K
Općinskog  vijeća Općine Lovreć
I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Općinskog  vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom  vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Općinskog  vijeća općine Lovreć.
II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG  VIJEĆA

Članak 2.
Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Općinsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika Općinskog  vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina  članova Općinskog vijeća.

Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Općinskog  vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.

Članak 3.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu.

Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Lovreć obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Općine Lovreć, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Lovreć”.

Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, koji pristupaju i potpisuju izjavu o davanju prisege.

Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 4.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.

Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.

Vijećnika izabranog  na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.

Vijećnika  izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na način propisan odredbama Statuta Općine Lovreć.

Članak 5.
Nakon dane prisege vijećnika, izbora predsjednika Vijeća, članova Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice.
III. PRAVA I DUŽNOSTI  VIJEĆNIKA

Članak 6.
Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Općine Lovreć.

Članak 7.
Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Općinskog vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.

Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Općinskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 8.
Tajnik Općine dužan je pružiti  pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Općinskog  vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Općinskog  vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.

Članak 9.
Vijećnici Općinskog  vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, i Klub nezavisnih vijećnika.

Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.

Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog  vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

Predsjednik Općinskog  vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I DUŽNOSTI  PREDSJEDNIKA I  POTPREDSJEDNIKA OPĆINSKOG
VIJEĆA

Članak 10.
Vijeće ima predsjednika i jednog  potpredsjednika.

Predsjednika odnosno potpredsjednika bira Općinsko  vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.

Članak 11.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.

Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.

Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.

Predsjednik Vijeća određuje ovlašćuje  potpredsjednika,da  ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Članak 12.
Prava i dužnosti predsjednika Općinskog  vijeća propisana su Statutom Općine Lovreć i ovim Poslovnikom.

Članak 13.
Predsjednik Općinskog vijeća prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.

Članak 14.
Predsjedniku Općinskog  vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Općinskog  vijeća pomaže tajnik Općine Lovreć.

V. RADNA TIJELA

Članak 15.
Radna tijela Općinskog vijeća osnovana su  Statutom Općine  i to:
1. Mandatna komisija,
2. Komisija za izbor i imenovanja,
3. Komisija za Statut, Poslovnik

Pored radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Općinsko vijeće može posebnom odlukom osnivati i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Općinskog  vijeća.

Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja,  uz prethodni poziv političkim strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge.

O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.

Članak 16.
Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana.

Mandatna komisija  bira se na prvoj sjednici Općinskog  vijeća  iz redova vijećnika.

Članak 17.
Komisiju za izbor i imenovanja, čine predsjednik i četiri člana.

Komisiju za izbor i imenovanja bira se na prvoj sjednici Općinskog  vijeća u pravilu iz redova vijećnika Općinskog  vijeća.

Članak 18.
Komisiju za Statut, Poslovnik , čine predsjednik i četiri člana.

Predsjednik Komisije se bira iz redova vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba.

Članak 19.
Način rada radnih tijela Općinskog vijeća, reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela.

O sazivanju sjednica radnih tijela Općinskog vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se putem oglasne ploče Općinskog  vijeća i objavom na web stranici Općine Lovreć.

U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Općinsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.

Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, općinskog načelnika i Općinsko  vijeće.
VI. ODNOS OPĆINSKOG  VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 20.
Općinski načelnik  prisustvuje sjednicama Općinskog  vijeća.

Općinski načelnik  određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegov prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Općinskog  vijeća.

Članak 21.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Općinskog  vijeća i radnih tijela Općinskog  vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta načelnika , daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava načelnika  o stajalištima i mišljenjima Općinskog vijeća odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Općinsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost  izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 22.
O sazvanim sjednicama predsjednik Općinskog  vijeća i predsjednici radnih tijela Općinskog vijeća izvješćuju načelnika  i izvjestitelje najkasnije 8 dana prije dana održavanja sjednice.

Članak 23
Način i postupak pokretanja  razrješenja načelnika propisan je Statutom Općine Lovreć.
VII. AKTI VIJEĆA

Članak 24.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti)  koje Općinsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 25.
Na izvornike odluka i drugih  akata Općinskog  vijeća stavlja se pečat Općinskog vijeća.

Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Općinskog  vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta,  koji je usvojen na sjednici Općinskog  vijeća.

Izvornici akata Općinskog  vijeća čuvaju se u  pismohrani Općine.

Članak 26.
Statut, odluke i drugi opći akti Općinskog vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Općinsko  vijeće objavljuju se u Službenom glasniku Općine Lovreć i na službenim web stranicama Općine.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se tajnik Općine.
Članak 27.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Općinsko  vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika,općinski načelnikk i radna tijela Općinskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak 28.
Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Općinskom  vijeću.

Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Općinskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Općinsko  vijeće ne odluči drukčije.

Članak 29.
Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.

Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti  opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Općinski načelnik  može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Komisija za Statut, Poslovnik.
Članak 30.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Općinskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Općinskog  vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Općinskog  vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak 31.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Općinsko  vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog  stavkom 1. ovog članka.
Članak 32.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.

Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

Amandman se upućuje predsjedniku Općinskog  vijeća, a predsjednik Općinskog  vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i općinskom načelniku, ukoliko on nije predlagatelj.

Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 28. ovog Poslovnika.

Članak 33.
Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Općinski načelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Članak 34.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Općinsko  vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinski načelnik , neovisno da li je on predlagatelj.

Članak 35.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 36.
Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
–    ako ga je podnio predlagatelj akta,
–    ako ga je podnijela Komisija za Statut, Poslovnik  i s njima se suglasio predlagatelj akta,
–    ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj akta.

Članak 37.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio Općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio načelnik , se glasuje  odvojeno.

Amandman prihvaćen na sjednici Općinskog  vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.

Članak 38.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

VIII. DONOŠENJE  AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 39.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu .

Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 29. ovog Poslovnika.

Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog  akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od 1/3 vijećnika.

Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Općinskog  vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Općinskog  vijeća.

Predsjednik Općinskog  vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te općinskom načelniku, ako on  nije predlagatelj.

Članak 40.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.

Članak 41.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA
OPĆINE
Članak 42.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju  proračuna Općine  podnosi općinski načelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.

Članak 43.
Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju  proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 44.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja općinskom načelniku  i pročelnicima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada, a ukupno trajanje vijećničkih pitanja može trajati jedan sat.

Pitanja se postavljaju na sjednici Općinskog  vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda usmeno ili u  pisanom obliku posredstvom predsjednika Općinskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet minuta.

Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet minuta.

Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.

Općinski načelnik , odnosno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Općinskog  vijeća. Predsjednik Općinskog  vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.

Članak 45.
Pitanja koja vijećnici postavljaju načelniku, odnosno pročelnicima upravnih tijela kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 46.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, načelnik ,  odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Općinskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug rada je to pitanje.

Članak 47.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Općinskog  vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru  i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.

Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Općinskog  vijeća obavijestio Općinsko  vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.
XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 48.
Općinski načelnik  podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Općine Lovreć.

Članak 49.
Prijedlog za traženje izvješća od načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 1/2 vijećnika.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Članak 50.
Predsjednik Općinskog  vijeća  stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjedniceOpćinskog  vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 (petnaest) dana od dana  primitka.

Članak 51.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Općinskog  vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.

Općinski načelnik  ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 52.
Raspravu o izvješću načelnika  Općinsko  vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili  donošenjem zaključka kojim se od  traži  izvršavanje općih akata Općinskog  vijeća.

Članak 53.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

Ako prijedlog za traženje izvješća načelnika  nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju  ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 6 (šest) mjeseci kada je Općinsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od općinskog načelnika.
XII. RED NA SJEDNICI

l. Sazivanje sjednice

Članak 54.
Sjednicu Općinskog  vijeća saziva predsjednik Općinskog  vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Općinskog  vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno načelnika.

Sjednice Općinskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Ukoliko predsjednik Općinskog  vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati općinski načelnik  u roku od 15 dana.

Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Općinskog  vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.
Članak 55.
Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima  5 (pet) dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.

O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice  u kraćem roku odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.

2. Dnevni red

Članak 56.
Dnevni red sjednice Općinskog  vijeća predlaže predsjednik Općinskog vijeća u pozivu za sjednicu.

Predsjednik Općinskog  vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Općinskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.

Članak 57.
Dnevni red sjednice Općinskog  vijeća utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.

Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.

O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.

Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog  vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.

Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.
Članak 58.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

Članak 59.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Općinskog  vijeća na način propisan člankom 28. ovog Poslovnika prije proteka roka od 6 (šest) mjeseci od dana odlučivanja Općinskog   vijeća o dnevnom redu.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak 60.
Sjednici Općinskog vijeća predsjedava predsjednik Općinskog  vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti   zamjenjuje ga  potpredsjednik..

Članak 61.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni  koje je pozvao predsjednik Općinskog  vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Općinskog  vijeća.

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Općinskog vijeća.

Predsjednik Općinskog  vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 62.
Predsjednik Općinskog vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.

Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.

Članak 63.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Općinskog  vijeća, predsjednik Općinskog  vijeća će ga opomenuti.

Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Općinskog  vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti  ga sa sjednice.

Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Općinskog  vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak 64.
Na sjednici Općinskog  vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.

Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta.

Iznimno zbog važnosti teme, Općinsko  vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 62. ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

4. Tijek sjednice

Članak 65.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog  vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.

Vijećnik koji neće prisustvovati  sjednici Općinskog  vijeća o tome obavještava predsjednika Općinskog vijeća ili pročelnika upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.

Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat.

Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.

Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Općinskog  vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 vijećnika.
5. Odlučivanje

Članak 66.
Za donošenje akata na sjednici Općinskog  vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.

Članak 67.
Općinsko  vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Općinskog  vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Općine  ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Većinom glasova svih vijećnika, Općinsko  vijeće donosi slijedeće akte:
–    Statut Općine
–    Poslovnik Općinskog  vijeća,
–    Proračun,
–    godišnji izvješće o izvršenju proračuna
–    odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća
–    odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju općinskog načelnika  i njegovih zamjenika
–    odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Općine Lovreć.

6. Glasovanje

Članak 68.
Glasovanje na sjednici je javno.

Općinsko  vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.

Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Općinskog  vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je “za” prijedlog, zatim, tko je “protiv” prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se uzdržanim glasovima.

Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se “za” ili “protiv”.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Vijećnike proziva i glasove prebrojava tajnik Općine Lovreć.

Članak 69.
Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 70.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Općinskog  vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”, “protiv” i “uzdržan”.

Glasačke listiće priprema tajnik Općine. Predsjednik Općinskog  vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 71.
Tajnik Općine ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Općinskog  vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.

Članak 72.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 73.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.

Članak 74.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Općinskog  vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Općinskog  vijeća u prisutnosti tajnika Općine  i  vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjednik Općinskog  vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 75.
Predsjednika i potpredsjednika Općinskog  vijeća bira i razrješava Općinsko vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Općine  i ovim Poslovnikom.

Članak 76.
Potpredsjednik Općinskog vijeća pomaže u radu predsjedniku Općinskog  vijeća, te obavljaju poslove iz njegovog djelokruga za koje ga on ovlasti.

Ako je predsjednik Općinskog  vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga  potpredsjednik.

Dok zamjenjuje predsjednika Općinskog  vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

Članak 77.
Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak  razrješenja predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća.

Prijedlog se dostavlja predsjedniku Općinskog  vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

Predsjednik, odnosno potpredsjednik Općinskog  vijeća ima pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u osam (8) dana od dostave prijedloga.

Predsjednik Općinskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Općinskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

Ako Općinsko  vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti  im prestaju izborom novog predsjednika Općinskog vijeća.
Članak 78.
Predsjednik i potpredsjednik Općinskog  vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Općinskog  vijeća.
Članak 79.
Ako Općinsko  vijeće razriješi predsjednika Općinskog  vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog,  potpredsjednik Općinskog  vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.

Općinsko  je vijeće dužno u  roku od 30 dana od donošenja odluke  o razrješenja predsjednika izabrati novog predsjednika.
XIV. ZAPISNICI

Članak 80.
O radu sjednice vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Članak 81.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Općinskog vijeća i tajnik općine.

Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva tajništvo općine.

Članak 82.
Ako se sjednice Općinskog  vijeća tonski snimaju, prijepis tonske snimke sjednice čuva tajništvo općine Lovreć.
Tajništvo općine Lovreć je dužno omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša tonski snimak sjednice.
XV.    JAVNOST RADA

Članak 83.
Sjednice Općinskog Vijeća su javne.

Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog  vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.).

Ukoliko je broj osoba koje prate rad Općinskog  vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Općinskog vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Općinskog  vijeća.

Članak 84.
O radu Općinskog vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama općine.
Članak 85.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.

Članak 86.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Općinskog vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o
čemu odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osam dana od dana objave u Službenom glasniku općine Lovreć.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog  vijeća općine Lovreć («Službeni glasnik  01/02).

Klasa:021-05/09-01/4
Ur. br. 2129/01-02-09-1
Lovreć,17.kolovoza 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOVREĆ

Predsjednik Općinskog Vijeća
Marjan Sekelez